Ivana Ožegović: Smanjenje PDV-a u fitness industriji je slamka spasa u epdemiji!

Udruga Glas poduzetnika uputila je nedavno zahtjev Ministarstvu financija za smanjenjem stope PDV-a za sektore ljepote i fitnesa. U Glasu poduzetnika djeluje Odbor za sport koji stoji iza zahtjeva za svoj sektor. O tome i planovima Odbora pričali smo s koordinatoricom Ivanom Ožegović.

Koordinatorica ste Odbora za sport udruge Glasa poduzetnika. Koja su Vaša iskustva u industriji i zašto ste se odlučili za taj posao?

U sport sam ušla prije 5 godina na poziv sportskog kluba kako bih preuzela njihovo knjigovodstvo i bila savjetnik za pravne poslove. Tako sam počela sve češće raditi sa sportskim klubovima, teretanama i ostalim pravnim subjektima. Kako bih nadopunila svoje znanje, prije dvije sam godine upisala specijalistički studij sportskog prava na Pravnom fakultetu. Kroz godine sam rada uvidjela probleme s kojima se svakodnevno susreću pravni subjekti, a da bi se nešto moglo promijeniti potrebno je prvenstveno napraviti izmjene Zakona o sportu o kojima se govori u zadnjih nekoliko godina.


Pročitajte više: Ivana Ožegović besplatnim savjetovanjem pomaže u poslovanju neprofitnih udruga


Veliki problem u industriji predstavlja status trenera….

Trenutno je najveći problem status trenera, koji su u klubovima plaćeni putem Ugovora o treniranju, naknade za amatere, Ugovora o volontiranju i to za sada “prolazi”. Problem je što većina nije upoznata sa samim značenjem tih ugovora odnosno da je Ugovor o treniranju zapravo Ugovor o djelu, a Ugovor o volontiranju podliježe Zakonu o volonterstvu gdje je pravni subjekt dužan predati godišnji izvještaj volontera Ministarstvu socijalne politike i mladih. Dovoljno je spomenuti da novčane kazne prema Zakonu o volonterstvu iznose do 200.000 kuna. Na te dvije opcije se odlučuju zato što treneri ne mogu otvoriti obrt jer Zakon o sportu ne priznaje obrt kao pravni subjekt. Onda dolazimo do sljedećeg problema, a to je Nacionalna klasifikacija djelatnosti koja nije promijenjena od 2007. Većina pravnih subjekta otvara poslovanje pod šiframa 85.51., 85.59 i 93.29 jer nemaju drugih opcija.”


Pročitajte više: Udruga Glas poduzetnika traži smanjenje PDV-a za frizere i teretane!


Što se tiče fitness industrije, gdje je definirano što je fitness? Nigdje, a koristi se u poslovanju. Sponzorstvo je također jedan od problema koji klubove dovodi do dugovanja, a neke i do stečaja zbog previsoke stope PDV-a. Kroz održano Svjetsko prvenstvo u nogometu dobili smo bolju promociju zemlje od plaćanja marketinških aktivnosti po stranim portalima što se može vidjeti i po statističkim podacima. Kada sam ušla u sport, bila mi je želja da nakon godina rada, iskustva i znanja dobijem priliku napraviti nužne promijene što mi je omogućila udruga Glas poduzetnika.”

Kako je biti poduzetnik u fitness industriji u Hrvatskoj? Koji su najveći izazovi u ovoj branši?

Najveći problem je velika stopa PDV-a. Uzimam primjer Danske i Švedske koje također imaju istu opću stopu PDV-a od 25%, ali za članarine koriste nižu stopu. S obzirom na to da su mi financije primarna djelatnost, znam da uslužne djelatnosti, koje su u sustavu PDV-a, imaju problem s prebijanjem PDV-a i pretporeza za razliku od djelatnosti trgovine. Posljedica toga je da neki rade samo da bi plaćali PDV i nemaju dovoljno sredstava za dodatno zapošljavanje, kupnju opreme i edukacije.

Ova branša je uvelike isprepletena sa neprofitnim sektorom odnosno s udrugama. Zašto je to tako? Gdje je na razvijenim tržištima granica između neprofitnog i profitnog sektora?

U zadnjih nekoliko godina postoji trend zdravog stila života, a trenutni zakonodavni okvir nije povoljan. Zato su se vlasnici fitness centara odlučili za kombinacije s udrugama kako bi smanjili izdvajanja za PDV. U neprofitnom sektoru, članarine i donacije ne ulaze u prag od 300.000 kn za ulazak u sustav PDV-a. U Hrvatskoj još uvijek postoji problem uslijed nedovoljne edukacije po pitanju neprofitnog sektora i iz tog razloga je moguće raditi u “sivoj zoni”.

Kako je korona utjecala na ovu branšu? S obzirom na to da je proljeće sezona za ovu branšu, mogu li fitness centri preživjeti ovu godinu?

Istina, lockdown se dogodio u periodu kada fitness centri ostavaruju najveću dobit i time si pokrivaju troškove hladnog pogona do jeseni. Tu su stvoreni veliki gubitci, osim ako centri nisu imali dodatne zalihe sa strane. Nakon ponovnog otvaranja, iz različitih dijelova Hrvatske dobila sam i različite podatke. U neke se teretane vratilo 80% članova, dok su u pojedinim područjima članovi oprezniji i povratak traje sporije. Zbog epidemioloških mjera smanjen je broj članova koji mogu istovremeno biti u teretani, što rezultira umanjenjem prihoda. Također, povećali su se i troškovi nabave sredstava za održavanje čistoće i zaštitnih maski za djelatnike. To je jedan od razloga zbog kojih želimo smanjenje stope PDV-a za teretane. Ako na jesen opet dođe do lockdown-a, smatram da će opstati oni koji imaju uhodane online treninge jer, s obzirom na vremenske uvjete, neće biti moguće održavati treninge na otvorenom.


Pročitajte više: Kako će izgledati sport nakon epidemije i hoće li fitness centri preživjeti?


Predložili ste smanjenje PDV-a za fitness industriju. Koliko je poduzetnika iz fitness industrije uopće u sustavu PDV-a i koje koristi za industriju može imati to smanjenje?

Prema našim podacima, 40% fitness centara je u sustavu PDV-a. I iako je broj udruga koje se bave organiziranim tjelesnim vježbanjem sve veći, to nije realna slika stanja na terenu. Kroz Odbor za sport tražimo smanjenje stope PDV-a za teretane s 25% na 13%, čime bi se smanjio rad u sivoj zoni, imali bi realnije financijske izvještaje, država bi imala više novca u državnom proračunu jer vlasnici fitness centara ne bi imali potrebu otvoriti udrugu ili drugu pravnu osobnost zbog izbjegavanja plaćanja PDV-a. Cijene članarina bile bi manje tj. fitness centri bi bili pristupačniji općoj populaciji stanovništva. To je zaista važno za izgradnju imunološkog sustava, pogotovo uzevši u obzir trenutnu situaciju s koronavirusom. Posljedično bi se smanjio pritisak na zdravstveni sustav te bi došlo do dodatnih zapošljavanja i povećanja plaća za djelatnike.

Koje još planove imate u okviru Odbora za fitness industriju?

Odbor će se baviti savjetovanjem, edukacijama i konferencijama iz područja sporta i stvaranjem boljih uvjeta poslovanja pravnih subjekata. Prije nekoliko godina se govorilo o izmjenama Zakona o sportu, ali nije napravljeno ništa. Na nalog Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, 2012. je Institut za javne financije dobio nalog da provede istraživanje na temu financiranja sporta u Republici Hrvatskoj s usporednim prikazom financiranja u Europskoj uniji. U tom su dokumentu preporučene potrebne promjene u Zakonu o sportu o kojima govorim danas, ali Ministarstvo nije ništa poduzelo. Da bi se sport izvukao iz sive zone poslovanja treba krenuti od temelja koji povlače ostale segmente poslovanja. Ništa od ovoga ne bi bilo izvedivo da uz sebe nemam kvalitetan tim ljudi u kojem su najaktivniji Iva (suvlasnica centra Active Rijeka), Davor (prof. kineziologije) i Juraj (project manager za Erasmus+ u sportu).


Pozivamo sve iz sektora sporta da se učlane u udrugu Glas poduzetnika!

Hrvatski